Postovi

Prikazuju se postovi od 2019
Mnogi Beograd poistovećuju s New Yorkom. Ne, oni nisu slični po izgledu, ali način i stil života New Yorčana i Beograđana je sličan. I Beograđani i New Yorčani jure za lovom i pri ostvarenju svojih ciljeva ne biraju sredstva. I jedni i drugi su izgubili emocije. I jedni i drugi ne uživaju u ljubavi, samo čekaju kraj dana da se dobro izjebu. To je donekle razumljivo, jer ljudi previše rade kako bi stekli što više novca a većina od njih izgubi dosta vremena na putu do posla i na putu s posla.
Zašto ljudi beže od ljubavi? Zašto se ljudi plaše ljubavi? Zašto se ne žele prepustiti emocijama i uživati u njima? Možda se plaše da će biti povređeni Možda se plaše da će povrediti voljenu osobu. A možda samo srca pojedinih osoba nisu u stanju da osete ljubav. Možda su nečija srca i umova stvoreni samo da razmišljaju i uživaju u niskim strastima kao što su potreba za hranom, pićem i seksom. Ono što je potrebno svakom običnom hommo sapiensu, prosečnog uma.
(Giselle je cijelo popodne razmišljala o Faroukku. Razmišljala je o tome kako bi željela da on dođe u Francusku, ali je znala da se njeni roditelji ne bi složili s tim i da bi natjerali jadnog mladića da se vrati u Maroko. Ali, Giselle nije htela odustajati od svojih snova. Jednom davno, njena tetka Marion, rekla joj je da budućnost pripada samo onima koji veruju u svoje snove. Verovala je da su ona i Faroukk suđeni jedno drugome i zato nije htela odustati od njega. Skupila je dovoljno hrabrosti da spakuje svoje stvari i organizuje put u Maroko. Sačekala je da njene sestre i majka zaspu kako bi ona mogla pobjeći kroz prozor i otići za Maroko. Mnogo joj je olakšavala činjenica što joj je tata bio na službenom putu i znala je da će se izvući bez nekih većih poteškoća. Naravno, u svemu tome u pomoć joj je pritekla njena najbolja prijateljica, Sabine. Ona ju je odvezla na autobusku stanicu. Bus je polazii u tri ujutro za Fes. Uglavnom, imala je dovoljno vremena da stigne na špansku granicu...
Seks jeste neophodan, ali je precenjen. Usuđujem se nazvati ga "nužnim zlom". Svi mi s vremena na vreme moramo isprazniti jaja, moramo se opustiti, prepustiti se užicima koje donosi seks, osloboditi se napetosti. Ali nije sve u tom jebenom seksu. To samo traje petnaest minuta do pola sata i onda je gotovo, svako ode svojim putem i onda se više nikad i ne vidimo. Mnogo je lepše kad imaš nekog da te zagrli i uputi ti reči utehe kad ti je teško. Mnogo je lepše kad imaš nekoga ko će biti uz tebe i u dobru i u zlu, nekoga na koga možeš računati dvadeset četiri sata na dan, sedam dana u nedelji, trideset dana u mesecu, dvanaest meseci u godini. Predivno je kada imaš nekoga ko je spreman preći kilometre samo kako bi te video.
Mnogo volim belu boju, jer me podseća na ljubav moju Kad je u meni, on me podiže zato želim da mi je što bliže Samo njega želim, samo njemu se nadam S njime letim do neba i na dno padam Po gradu ga tražim cele noći, treba mi malo njegove moći Za noć sa njim zadnju paru dajem I nimalo se zbog toga ne kajem Od njega zavisi moja sreća Svakim danom mi treba doza veca Večeras je sa mnom, znam da spavati neću do podne ću da osećam tu sreću Ne želim ni sa kim da ga delim u ovim noćima dugim i vrelim.
Beli prah, zelene i roze pilule, Smirnoff, Red Bull, ti, ja, moja najbolja prijateljica, tvoj druga, komšije s trećeg sprata... Sve miriše na noć do podne... Sve podseća na još jednu noć punu uspona i padova, noć punu strasti, bez emocija. Pitam se kad smo postali ovo? Kad smo postali mašine bez talenta za ljubav, mašine koje ne mogu da se opuste bez alkohola i droge.
Da li ljubav postoji? Da li je čovek rođen da voli? Ili je sve samo bajka, iluzija, u glavi trenutna konfuzija? Da li se sve oko seksa i novca vrti, od čovekovog rođenja pa do smrti? Da li je svima bitnije da imaju brdo love u džepu nego da osete ljubav iskrenu i lepu?
Kažu mi da od snova ne mogu da živim I da se bezveze zvezdama divim Nikad neću biti kao oni Jer nisam Dragana Mirković, ni Cetinski Toni
Već duže vreme, odnosno kako sam prvi put posetio Beograd, želim da živim u Srbiji, tj. u Novom Sadu ili Beogradu, jer mi se i Novi Sad mnogo svideo kada sam ga posetio prvi put. Srbija je, budim se reći, drugačija od Bosne i Hrvatske. U Novi Sad i Beograd možrš ući a da te niko ništa ne zapitkuje bi da te ružno pogleda. U Bosni je već drugačija situacija zbog radoznalosti a u Hrvatskoj je situacija postala nepodnošljiva zbog nacionalizma i vandalizma. I tako sam se konačno ovog utorka odlučio preseliti u moju voljenu Srbiju, ali ne u Novi Sad ili Beograd, već u Pančevo. Pančevo je mnogo manji grad od Beograda, lakše se u njemu snaći i dosta je jeftiniji od Beograda. A osim toga, nije ni 20km udaljen od Beograda tako da uvek mogu otići u Beograd kad god se zaželim buke, flauta i svetska velegrada. Znam da ću naleteo na mnoge prepreke na putu ka uspehu, jer pre svega nemam državljanstvo Republike Srbije, ali ja sam spreman sve to istrpeti kako bih došao do cilja, jer sam svestan da jedi...
Slika
(NE)PRILAGODLJIVOST U "MODERNOM" DRUŠTVU Kao i svako prethodno razdoblje u razvoju čovječanstva i moderno doba je nametnulo neke svoje kriterije prema kojima bi svi trebali živjeti i svi ih se pridržavati. Smatram da je moderno doba najviše doprinijelo tome da ljudi dobiju iskrivljenu sliku o pravim životnim vrijednostima, da su mnogi ljudi postali hladni, zli, da su ubili sve emocije u sebi, da svi trče samo za materijalnim stvarima, da svi hrane samo svoj ego, umjesto da hrane srce i dušu. Društvo modernog doba je nametnulo da svi moraju nositi markiranu odjeću i obuću, iPhone, piti skupa pića i jesti skupa jela, putovati na egzotične destinacije... Sasvim je u redu da to rade ljudi koji imaju mnogo novca, ali tim trendovima se vode i oni koji nemaju mnogo novca pa kupuju sve te skupe stvari a kod kuće skoro nemaju sta jesti, pa se zadužuju, dižu kredite i zbog toga su u govnima do grla. Tako su neki ljudi sebi u mislili da su bolji od drugih; da imaju dobar ugl...
Slika
LJUBOMORA, ZAVIST I PESIMIZAM KAO GLAVNI UZROCNICI NEUSPJEHA Zavist. Ljubomora. Ogorcenost. Pesimizam. Primitivizam. Nadrkanost. Nazalost, to su rijeci koje mi padaju napamet kada trebam opisati mnoge ljude koji zive na prostoru Balkana. Ljudi su toliko zavidni i smeta im neciji uspjeh da je to postalo neizdrzivo za posmatrati i slusati. Tacno je da zivimo u vremenu sunda i kica i da je sada dovoljno da izbacis sise, napravis neki seks skandal i postanes "zvijezda". Ali, to što neko zahvaljujući svom izgledu ili preko kreveta postane poznat i zgrne brdo love nije razlog da hejtujes tu osobu i pljujes po njoj. Svako ima pravo da se snalazi i iskoristi svoj um i/ili tijelo na najbolji moguci nacin. To sto vi niste sposobni da ih iskoristite, sto ste sposobni samo za kopanje krompira i sadnju luka, to je vas problem. Da se razumijemo, ja nemam nista protiv seljaka i cijeni svaciji posten trud i rad, ali taj isti seljak ne mora biti i karakterno " s...
Slika
SIROVI, BEZVRIJEDNI PREDMET POŽUDE ILI EMOTIVNO LJUDSKO BIĆE VRIJEDNO PAŽNJE I LJUBAVI? Činjenica je da živimo u svijetu u kojem isprazni seks bez emocija sve više dobija na značaju a ljubav sve više gubi. Moderno doba je dovelo do toga da ljudi samo „trče“ za novcem i ponekad i nemaju vremena ni želje za ljubavnim vezama. Sve se svelo na povremene seks spojeve s istim ili drugim partnerima. O, da! Pred istinom ne treba zatvarati oči. I muškarci i žene dvadeset prvog vijeka su jako skloni mijenjanju partnera. Nekad se desi da pokupimo nekog potpunog neznanca, poseksamo se s njim/njom na brzaka, ne saznamo mu/joj ime i nikada se više ne vidimo u životu. Iako nemam ništa protiv seksa za jednu noć, to mi je isprazno i beznačajno. Zar su ljudi modernog vremena prestali vjerovati u ljubav ili je ne žele osjetiti? A možda ljubav zapravo nikada nije ni postojala? Možda je ljubav samo iluzija o kojoj čitamo u knjigama, slušamo u pjes...
Slika
DISKRIMINACIJA ŽENA U SVIJETU RADIKALNOG ISLAMA   Sretan PETAK svima osim džihadistima koji svoje žene smatraju samo za spolni organ koji jedino služi za reprodukciju i širenje džihadske loze kao i njihovim ženama koje pristaju na to da budu samo obična spolovila. Ostalim ženama želim sretan osmi mart, tj. Dan žena. Žene, majke, kraljice, živjele! Žene su jako bitan dio čovječanstva za reprodukciju. Kao i muškarci, naravno! Muškarac donira spermu, ali žena je ta koja nosi u svojoj utrobi dijete devet mjeseci. Žena je ta koja odgaja dijete i brine se o njemu dok muškarac radi kako bi obezbjedio sva neophodna sredstva za život sebi i svojoj porodici. Muškarci, nemojte nikada uvrijediti vaše majke, sestre, žene, djevojke, prijateljice, jer nemojte zaboraviti   da one nose vas i/ili druge muškarce u utrobi devet mjeseci. Nažalost, živimo u svijetu punog nasilja. Dosta „muškaraca“ psihiški, fizčki i verbalno zlostavlja...